»Nicejski koncil sa svojom odlukom o vjerskoj istini predstavlja eminentno važan događaj za razumijevanje svekolike crkvene povijesti, osobito povijesti koncilâ. U njemu se susrećemo s prvim koncilom u povijesti koji nedvojbeno posjeduje ekumenski karakter, jer su na nje bili pozvani biskupi iz svih geografskih područja kršćanstva te su se tu i pojavili, iako u različitom broju.« (Karl Baus i Eugen Ewing u: Velika povijest Crkve, JEDIN, Humbert (ur.), Zagreb 1995.)
Prije godinu dana proslavili smo pedesetu obljetnicu završetka Drugoga vatikanskoga sabora, koji je trajao od 11. listopada 1962. do 8. prosinca 1965. Otvorio ga je sveti papa Ivan XIII., a zatvorio blaženi papa Pavao VI. To je jedan od najvažnijih događaja, koji je obilježio život Crkve prošloga stoljeća. Među bogoslovima Hercegovačke franjevačke provincije osjetila se potreba razmišljanja o važnosti sabora u raznim periodima dvotisućljetne povijesti Crkve.
Pleterni ukras gotovo jedini je ukras starohrvatskih crkava od 9. do 11. stoljeća. To je najčešće pletenica od tri trake – troplet, ali pojavljuju se ukrasi i s dvije ili samo jednom trakom. Iz crkava prešao je na svečane povelje, grbove i sl. te ga se smatra izrazitim nacionalnim znakom i hrvatskom posebnošću. No, je li on samo hrvatski?
Sljedeće godine slavimo 200. obljetnicu rođenja jednog od najvećih ljudi u povijesti franjevaštva među Hrvatima fra Petra Bakule. Prigoda je to da malo bolje upoznamo ovoga velikana.
Radost! To je bio naš fra Stole. Svaka prostorija, svako društvo, svaka zajednica u kojoj je naš meštar bio prisutan, bila je obogaćivana neizrecivim dozama radosti koju je on sam posjedovao u sebi...
Prenosimo propovijed o. Provincijala fra Miljenka Šteke koju je izrekao na Širokom Brijegu, 29. studenog, 2014., u prigodi proslave 170 godina Hercegovačke franjevačke provincije...
Bio je listopad 1944. Fra Križan Galić, umirovljeni starac, koji je nakon njemačke okupacije samostana na Humcu svoje staračke dane provodio u župnoj kući u Međugorju, ubijen je bombom koja je ubačena kroz prozor u prostoriju gdje je u tom trenutku boravio fra Križan.
Predstavljamo lik i djelo biskupa J. J. Strossmayera...
Sudbinu svoga naroda, kao i u svemu drugome, dijelili su i hercegovački franjevci. Njih 14-orica, od ukupno 66 pobijenih hercegovačkih fratara, stradali su na Križnom putu.